Hladna zima na vidiku

Evropska skladišta gasa gotovo prazna: Zalihe na najnižem nivou od 2013. godine, a poskupljenja kucaju na vrata

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Profimedia / Peter Kovalev / TASS
  • EU ulazi u grejnu sezonu sa najnižim zalihama prirodnog gasa u skladištima od 2013. godine, upozorava IEA
  • Zbog toga će Evropa više zavisiti od uvoza LNG-a, uz veći rizik od problema u snabdevanju ako zima bude hladnija ili dođe do prekida isporuka
  • IEA upozorava i na mogući rast cena gasa na spot tržištu zbog pojačane globalne konkurencije za ograničene količine

Evropska unija ulazi u zimsku grejnu sezonu sa najnižim zalihama prirodnog gasa u skladištima od 2013. godine, što povećava rizik od problema u snabdevanju u slučaju hladnijeg vremena ili novih poremećaja u isporukama, upozorila je danas Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Evropa će više zavisiti od uvoza gasa

U izveštaju o bezbednosti snabdevanja gasom u svetu za 2026. godinu, IEA navodi da će Evropa zbog niskih zaliha u skladištima tokom zime više zavisiti od uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG).

Region bi mogao da bude posebno izložen ukoliko zima bude hladnija od očekivane ili dođe do tehničkih kvarova i drugih prekida u snabdevanju.

Foto: Thinkstock

Mogući rast cena gasa

Niske zalihe u evropskim skladištima, uz ograničene mogućnosti skladištenja u zemljama uvoznicama LNG-a u Aziji i Južnoj Americi, mogle bi da pojačaju konkurenciju za ograničene količine gasa na globalnom tržištu, upozorava IEA.

U tom scenariju se očekuje rast cena gasa na spot tržištu, posebno u periodima velike potražnje.

IEA napominje i da bi zbog niskih zaliha Evropa tokom leta 2027. morala da nabavi znatno veće količine gasa kako bi popunila skladišta za narednu zimu.

Pad globalne ponude i potražnje

Prema proceni agencije, globalna ponuda tečnog prirodnog gasa smanjiće se za tri odsto, odnosno za gotovo 20 milijardi kubnih metara, u 2026. godini.

Istovremeno, očekuje se da će svetska potražnja za prirodnim gasom pasti za oko 1,5 odsto, odnosno za približno 65 milijardi kubnih metara, zbog smanjene potrošnje na Bliskom istoku, manje industrijske potrošnje u Evropi i prelaska pojedinih azijskih zemalja sa gasa na ugalj u proizvodnji električne energije.

(Kurir.rs/Tanjug)